Kad krajem leta sklonim poslednji paradajz i oslobodim nekoliko leja, žao mi je da dobra zemlja ostane prazna do proleća. Septembar još ima dovoljno toplih dana za novu setvu, a ono što ne stigne za jesen može da prezimi i obraduje vas čim vreme otopli.
Ipak, jesenja bašta traži malo drugačiji izbor. Sada ne računamo na povrće koje voli vrelinu, već na brze i hladnoći prilagođene kulture koje mogu da iskoriste kraće dane.
Šta se seje u septembru i oktobru u našim uslovima?

U septembru se najčešće seju rotkvice, spanać, zimska salata, rukola, matovilac i mladi luk, dok je oktobar pogodniji za spanać i salatu koji će prezimiti, kao i za sadnju belog i ozimog crnog luka.
Kada birate seme za baštu, povrtnjak i cvetne leje, na kesici potražite oznake „ozima“, „zimska“, „rana“ ili „otporna na hladnoću“. Letnja sorta salate, na primer, nije automatski dobar izbor za oktobarsku setvu.
Kalendar setve i očekivane berbe
Rokovi u tabeli odnose se na uobičajenu baštu na otvorenom i treba ih prilagoditi mikroklimi, sorti i prognozi. Dani do berbe na kesici semena obično se računaju u dobrim uslovima. Tokom kratkih i hladnih jesenjih dana sazrevanje može trajati duže.
| Kultura | Vreme setve ili sadnje | Očekivana berba |
|---|---|---|
| Rotkvica | Početak i sredina septembra | Oktobar i početak novembra |
| Rukola | Septembar | Oktobar i novembar |
| Spanać | Septembar i početak oktobra | Kasna jesen ili rano proleće |
| Zimska salata | Septembar, uz rasađivanje do oktobra | Kasna jesen ili proleće |
| Matovilac | Septembar i početak oktobra | Kasna jesen, zima ili rano proleće |
| Ozimi crni luk | Septembar i oktobar | Mladi luk u proleće, glavice kasnije |
| Beli luk | Oktobar | Jun ili jul naredne godine |
Pregled Univerziteta Minesote o povrću za kasnu setvu navodi da lisnatoj salati najčešće treba 40 do 60 dana, spanaću 35 do 45, a rotkvicama 30 do 60 dana do zrelosti, uz napomenu da hladnoća različito utiče na svaku kulturu.
U hladnijim i višim predelima setvu pomerite ranije, dok u toplijim delovima Srbije i zaštićenim gradskim baštama posao često može da se nastavi i tokom druge polovine oktobra. Presudan je očekivani prvi jači mraz.
Septembarska setva donosi najbržu jesenju berbu
Početak septembra iskoristite za biljke kratke vegetacije. Rotkvicama, rukoli i pojedinim sortama lisnate salate treba nekoliko nedelja da razviju deo koji beremo, pa prve količine mogu stići tokom oktobra. Spanać posejan početkom meseca takođe može dati mlade listove pre zime, naročito kada je jesen duga i blaga.
- Rotkvice sejte plitko, u redove, i ponovite setvu nakon sedam do deset dana.
- Rukolu možete brati kao mladu zelen već nekoliko nedelja posle nicanja.
- Lisnatu salatu berite list po list umesto da čekate potpuno formiranu glavicu.
- Spanać sejte u nekoliko manjih redova kako cela količina ne bi dospela odjednom.
- Matovilac raste sporije, ali dobro podnosi hladnije vreme.
Kada planirate šta se seje u septembru i oktobru, nemojte zauzeti celu leju jednom kulturom. Dve ili tri manje setve daju duži period berbe i smanjuju rizik da sve mlade biljke stradaju tokom jednog hladnog talasa.
Oktobarska setva uglavnom je namenjena proleću

U oktobru ima manje svetlosti i zemlja se postepeno hladi, pa se rast usporava. Zbog toga ne treba očekivati da će svaka posejana kultura biti spremna tokom jeseni. Spanać, zimska salata i matovilac mogu da niknu i formiraju malu lisnu rozetu, zatim uspore tokom zime i nastave rast krajem zime ili početkom proleća.
Beli luk se ne seje semenom već se sade zdravi, neoštećeni čenovi, najčešće tokom oktobra. Postavite ih vrhom nagore, u rastresitu i oceditu zemlju. Jesenja sadnja omogućava ukorenjavanje pre zime, dok se glavice beru sledećeg leta. Stručne smernice Univerziteta Minesote takođe preporučuju jesenju sadnju i naglašavaju važnost propusnog zemljišta i zdravog sadnog materijala.
U istom periodu može se saditi arpadžik ozimog crnog luka. Deo ćete vaditi kao mladi luk u proleće, a ostatak ostaviti da formira glavice. Zato, kada proveravate šta se seje u septembru i oktobru, napravite razliku između direktne setve semena i sadnje čenova, arpadžika ili već pripremljenog rasada.
Priprema leje odlučuje da li će seme niknuti ravnomerno
Pre nego što odlučite šta se seje u septembru i oktobru, uklonite ostatke prethodnih biljaka, naročito obolele listove i plodove. Zemlju plitko rastresite i dodajte tanak sloj zrelog komposta. Svež stajnjak nemojte unositi neposredno pre setve jer može sadržati seme korova, povećati rizik od prisustva patogena i oštetiti mlade biljke.
Leju pripremite kroz nekoliko jednostavnih koraka:
- uklonite korov, opale plodove, stabljike i staro korenje;
- usitnite grudve i poravnajte površinu grabuljama;
- sitno seme salate i rukole prekrijte samo tankim slojem zemlje;
- rotkvice sejte na dubinu od 1 do 1,5 centimetara;
- nakon setve zalijte blagim mlazom ili nastavkom sa sitnim otvorima;
- održavajte površinski sloj vlažnim dok seme ne nikne, ali ne dozvolite zadržavanje vode.
Posebno pazite na plodored. Rotkvice, rukola, kupus, brokoli i druge kupusnjače pripadaju istoj botaničkoj porodici, pa ih nemojte sejati na mestu na kojem je tokom leta rasla neka srodna kultura. Umesto toga, premestite ih na leju posle paradajza, paprike, krastavaca ili mahunarki. Smenjivanje biljnih porodica otežava širenje bolesti i štetočina koje prezimljavaju u zemljištu.
Zaštita od hladnoće produžava berbu

Mlada salata ili rukola neće automatski propasti čim noć postane hladna, ali jak mraz i hladan vetar mogu da oštete nežne listove. Preko niskih lukova postavite agrotekstil tako da materijal ne pritiska biljke. Krajeve dobro pričvrstite, a tokom toplijih dana proverite da li usev treba provetriti.
Agrotekstil ne pretvara zimu u leto. Kada dani postanu kratki, biljke mogu preživeti, ali će rasti veoma sporo. Zato je cilj da spanać i salata pre ozbiljne hladnoće razviju nekoliko pravih listova, a ne da tek tada niču.
Da li ste znali?
Često postavljana pitanja
1. Može li se jesenje povrće gajiti u žardinjerama?▾
Može, posebno rukola, lisnata salata, rotkvice, matovilac i mladi luk. Posuda mora imati otvore za odvod vode i dovoljnu dubinu za koren. Imajte u vidu da se zemlja u saksiji hladi brže nego zemljište u bašti, pa posude tokom jakog mraza pomerite uz zaklonjen zid ili ih dodatno zaštitite.
2. Da li seme koje nije niklo do zime može nići u proleće?▾
Ponekad može, ali to nije siguran način planiranja bašte. Seme može istruliti u previše vlažnoj zemlji, stradati od hladnoće ili ga mogu pojesti ptice i glodari. Pouzdanije je da ozime kulture niknu i blago se razviju pre dugotrajnog smrzavanja zemljišta.
3. Treba li jesenje useve prihranjivati tokom zime?▾
Ne prihranjujte biljke dok miruju i ne mogu aktivno da koriste hraniva. Ako je leja pre setve dobila zreo kompost, dodatna prihrana obično nije potrebna do početka novog rasta. Previše azota u jesen stvara mekane listove koji su osetljiviji na hladnoću i bolesti.
4. Šta uraditi ako ste zakasnili sa setvom?▾
Ako je zemlja već hladna i natopljena, nemojte sejati samo zato što kalendar kaže da je oktobar. Pokrijte leju kompostom ili organskim malčem i pripremite je za proleće. U plasteniku, hladnoj leji ili na zaštićenoj terasi još možete probati manju količinu matovilca, spanaća ili zimske salate.
Ostavite deo bašte budan do proleća
Meni je najlepši deo jesenje setve to što ne traži veliku reorganizaciju dvorišta. Dovoljno je nekoliko oslobođenih redova, pažljivo odabrano seme i malo zaštite kada stignu hladne noći.
Kada znate šta se seje u septembru i oktobru, jednu leju možete nameniti brzoj jesenjoj berbi, a drugu spanaću, salati i luku koji će sačekati proleće. Tako bašta ne ostaje prazna čim prođe leto, a prvi sveži listovi sledeće sezone stižu ranije nego što očekujete.